Ako putujete, trebate znati: Preko granice samo roba do 200 KM

Često smo svi ili makar većina nas, kada krenemo u neku zemlju ili se vraćamo, znali nakupovati svega i svačega i onda se na granici uhvatiti za glavu razmišljajući da li smo smjeli baš toliko stvari ponijeti. Stoga bi svi trebali znati koliko čega smiju prenijeti preko granice, kako ne bi došli u nezgodnu situaciju.

Plaćanje dažbina

Kako su nam kazali iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, roba koju putnik u dolasku unosi, može se cariniti uz oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, pod propisanim uslovima i uz plaćanje uvoznih dažbina. Oslobođena od plaćanja dažbina prilikom uvoza u BiH je roba sadržana u ličnom prtljagu putnika koji dolazi iz inostranstva, a u koju spada nekomercijalna roba, uključujući poklone i suvenire koji se nalaze u ličnom prtljagu, a čija carinska vrijednosti nije veća od 200 KM, 200 cigareta ili 100 cigarilosa ili 250 grama duhana, dva litra stolnog ili desertnog vina, pjenušca i drugih sličnih pića, jedan litar alkohola ili žestokog pića preko 22 posto vol, 60 cc/ml. parfema i 250 cc/ml. toaletne vode. Meso i mesne prerađevine nije dozvoljeno prenositi preko granice, osim u količini za prehranu putnika u toku puta.

Ovu robu carinski službenik oslobađa od plaćanja uvoznih dažbina usmeno bez ispostave carinskih dokumenata. Putnici mlađi od 17 godina ne mogu uvoziti duhanske proizvode i alkoholna pića.

– Kada se u ličnom prtljagu putnika nalazi roba pojedinačne carinske vrijednosti veće od 200 KM, na nju se prilikom unosa u BiH moraju naplatiti uvozne dažbine i drugi indirektni porezi na njenu ukupnu carinsku vrijednost, jer podjela vrijednosti takve robe se ne može vršiti (npr. ako putnik nosi televizor u vrijednosti 500 KM, televizor se ne može ocariniti tako da se za dio vrijednost od 200 KM oslobodi od plaćanja uvoznih dažbina, a da se na dio vrijednosti od 300 KM obračunaju i naplate dažbine, nego će carinski organi predmetni televizor ocariniti na vrijednost 500 KM i na taj iznos obračunati i naplatiti uvozne dažbine i druge indirektne poreze). Isto tako, ne može se zbrajati povlastica više putnika pri uvozu jednog predmeta, jer se povlastica odnosi na svakog putnika pojedinačno (npr. kada četvero putnika u motornom vozilu uvezu jedan predmet vrijednosti 800 KM, te zahtijevaju primjenu povlastice, ne može se odobriti povlastica, nego se uvozne dažbine i drugi indirektni porezi obračunavaju na cijelu carinsku vrijednost tog predmeta), kazao je za Oslobođenje Ratko Kovačević, portparol UIOBiH.

Putnik koji pri dolasku iz inostranstva unosi robu preko količine i vrijednosti za koju se može osloboditi od plaćanja dažbina, a namijenjena je za njegovu ličnu upotrebu ili upotrebu njegovog domaćinstva i ukupna joj vrijednost ne prelazi 1.500 KM, prijavljuje je usmeno i ona se carini u skraćenom postupku na graničnom prelazu. Ova se roba carini po jedinstvenoj carinskoj stopi od 10 posto. Uz carinu se plaća i PDV od 17 posto.

Svaki putnik dužan je carinskim organima podnijeti carinsku prijavu za stavljanje u slobodan promet robe vrednije od 1.500 KM, robu za koju carinski organi nisu u mogućnosti utvrditi vrstu, vrijednost i porijeklo, ukoliko od porijekla zavisi visina plaćanja uvoznih dažbina i drugih indirektnih poreza, robu za koju je, radi identifikacije i utvrđivanja drugih podataka, potrebno vještačenje i onu koja je prijavljena usmeno, a za koju se putnik ne slaže sa nalazom carinskog službenika u pogledu utvrđene vrste, količine, porijekla, vrijednosti ili utvrđenog iznosa dažbina i drugih poreza.

Povrat PDV-a

Svi građani BiH koji kupuju određenu robu u članicama EU, imaju mogućnost povrata PDV-a plaćenog za robu čija vrijednost prelazi 100 eura ili iz nekih drugih država u skladu sa njihovim važećim zakonima. Kada kupuju robu u EU, mora se tražiti obrazac za povrat PDV-a koji prodavac popunjava i ovjerava. Prilikom izlaska iz carinskog područja EU, građani se moraju obratiti nadležnoj carinskoj službi (ukoliko putuju kopnenim prevoznim sredstvom to je carinska služba Republike Hrvatske). Carinska služba RH ovjerava dokumentaciju i nakon toga se PDV može vratiti na dva načina. Prvi je da se u ponovnom odlasku u prodavnicu gdje je roba kupljena prilaže ovjeren obrazac da je roba u predviđenom vremenu napustila carinsko područje EU, gdje se dobiva puni iznos PDV-a. Drugi način je da se kod neke od banaka u BiH koje vrše povrat PDV-a predoči dokumentacija i traži povrat. Tada se ne dobije puni iznos PDV-a sa računa, jer dio ostaje za uslugu povrata.

– Svi bi građani BiH trebali znati da moraju prijaviti za uvozno carinjenje sve stvari koje unose u BiH, a koje prelaze iznos od 200 KM. Ukoliko Carinska služba BiH otkrije robu koja se unosi u BiH, a nije bila prijavljena, smatra se da je urađen carinski prekršaj. Posebno naglašavam da u skladu sa posebnim sporazumom koji imaju UIO i Carinska uprava RH, postoji organizovano obavještavanje, pa se za sve one koji zatraže povrat PDV-a na susjednoj granici EU, u realnom vremenu informacija o tome šalje Carinskoj službi BiH. Kad lice stigne na granični prelaz BiH, već raspolažemo informacijom o vrsti i vrijednosti robe za koju je neko zatražio povrat PDV-a na susjednoj granici, istakao je Kovačević.

(Oslobodjenje.ba)