Vijesti

Radovan Karadžić osuđen na 40 godina zatvora

radovan-karadjic-hag-480x330Radovan Karadžić je danas pred Haškim tribunalom osuđen na kaznu od 40 godina zatvora. Nakon pet godina suđenja Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) danas je izrekao provostepenu presudu Karadžiću, kojem je Tužilaštvo Haškog tribunala na teret stavilo 11 tačaka u optužnici.

Karadžić je proglašen krivim za sve tačke optužnice osim za tačku 1 (genocid u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku). Utvrđeno je da je direktno odgovoran za genocid u Srebrenici a proglašen je krivim i za udruženi zločinački poduhvat tokom opsade Sarajeva.

“Iz razloga sažeto iznesenih u toku ovog zasjedanja Pretresno vijeće je, pošto je saslušalo sve dokaze koje je iznijelo Tužilaštvo i Odbrana, utvrdilo da Vi, Radovane Karadžiću niste krivi po tački 1 (genocid), a da ste krivi po sljedećim tačkama optužnice: tačka 2 (genocid u Srebrenici), tačka 3 (progon kao zločin protiv čovječnosti), tačka 4 (istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti), tačka 5 (ubistvo kao zločin protiv čovječnosti), tačka 6 (ubistvo kao kršenje zakona ili običaja ratovanja), tačka 7 (deportacija kao zločin protiv čovječnosti), tačka 8 (nehumana djela, prisilno premještanje kao zločin protiv čovječnosti), tačka 9 (širenje terora kao kršenje zakona ili običaja ratovanja), tačka 10 (protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona ili običaja ratovanja) i tačka 11 (uzimanje talaca kao kršenje zakona ili običaja ratovanja)”, rekao je sudija O-Gon Kwon.

“Pretresno vijeće osuđuje Vas Radovane Karadžiću na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora”.

Optuženi se nalazi u pritvoru od 21. jula 2008. godine, i u skladu sa pravilom 101c Pravilnika ima pravo da mu se vrijeme koje je dosad proveo u pritvoru uračuna u izdržavanje kazne. U skladu sa pravilom 103c optuženi će ostati u pritvoru sve dok se ne privede kraju organizovanje njegovog transfera u državu u kojoj će izdržavati kaznu.

Prvi dio presude odnosio se na zločine u 20 općina. Od marta 1992. godine, kako je rekao, srpske snage su preuzele vlast i tokom tog perioda imale su “organiziran i jasan nacrt zločina” protiv nesrpskog stanovništva.

“Veliki broj civila nesrba je premješten i prognan iz svojih domova”, rekao je sudija O-Gon Kwon. Vijeće zaključuje da su žrtve morali napustiti domove zbog napada srpskih snaga. Civili maltretirani, mučeni tokom zatočenja u logorima, a veliki broj žena je silovan u preko 50 logora i mjesta zatočenja na području ovih 20 općina, rekao je Kwon.

Zločini u Prijedoru i drugih šest općina nemaju karakter genocida

Sudsko vijeće je zaključilo da su zločini počinjeni u sedam općina ali da u tim općinama nije počinjen genocid. Nametnuti uvjeti u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku, iako teški, nisu imali za cilj da dovedu do djelimičnog ili potpunog uništenja kao i da nije postojala genocidna namjera. Ipak, u sedam općina (Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik) postojao je udruženi zločinački poduhvat koji je bio pažljivo planiran.

Karadžić kriv za genocid u Srebrenici

Vijeće ne sumnja da je Karadžić znao da hiljade zatočenika drže snage VRS-a oko Srebrenice i da je to značajan procent bošnjačke populacije Srebrenice.

“Optuženi se složio i nije zaustavio ubistva od 13. do 17. jula. On je naredio da se prebace u Zvornik, gdje su izvršena ubistva”, rekao je Kwon.

Oko 20 sati 13. jula razgovaralo se o sudbini zarobljenih Srebreničana. Vijeće podsjeća da su Beara i Deronjić raspravljali gdje zatočenike treba pobiti. Iz toga je jasno da je bila donijeta odluka da se oni trebaju pobiti, a Deronjić se pozvao na autoritet Karadžića kada je uvjeravao Bearu da se egzekucije trebaju izvršiti.

Optuženi ne samo da nije spriječio egzekucije već je lično naredio da zatočenici budu premješteni nakon čega su ubijeni. Nakon toga bio je potpuno upoznat sa dešavanjima na terenu.

Karadžić je prije hapšenja bio najtraženiji svjetski bjegunac, ratni zločinac i prvi predsjednik samoproglašene Srpske Republike BiH, kasnije Republike Srpske Radovanu Karadžiću.

Tokom suđenja ukupno je saslušano 586 svjedoka, i to 337 Tužilaštva, 248 odbrane i jedan svjedok Pretresnog vijeća.

Današnja presuda Radovanu Karadžiću definitivno je najznačajnija od kada postoji Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, što je nedavno potvrdio i glavni tužilac Haškog tribunala Serge Bramertz.

(Klix.ba)